PRED PRETRESNIM VIJEĆEM I, SEKCIJA A

U sastavu:

sudija Liu Daqun, predsjedavajući
sudija Volodymyr Vassylenko
sudija Carmen Maria Argibay

Sekretar: g. Hans Holthuis

Odluka od: 30. jula 2004.

TUŽILAC
protiv
VIDOJA BLAGOJEVIĆA
DRAGANA JOKIĆA

Tužilaštvo:
g. Peter McCloskey

Odbrana:
g. Michael Karnavas i gđa Suzana Tomanović za Vidoja Blagojevića
g. Miodrag Stojanović i g. Branko Lukić za Dragana Jokića

PRETRESNO VIJEĆE I, SEKCIJA A (dalje u tekstu: Pretresno vijeće) Međunarodnog suda za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine (dalje u tekstu: Međunarodni sud);

RJEŠAVAJUĆI PO usmenom zahtjevu Vidoja Blagojevića (dalje u tekstu: optuženi) kojim se on odriče prava na šutnju i traži da bude saslušan (dalje u tekstu: Zahtjev),^[1]

UZIMAJUĆI U OBZIR da, u svjetlu naročitih okolnosti u ovom predmetu koje se odnose na odbranu optuženog, a konkretno činjenice da sve vrijeme tokom suđenja on odbija da komunicira s braniocem koji mu je dodijeljen po službenoj dužnosti, Pretresno vijeće mora donijeti odluku po Zahtjevu kako bi ispoštovalo svoju obavezu da osigura pravično suđenje optuženom uz puno poštivanje prava koja mu pripadaju na osnovu člana 21 Statuta,

UZIMAJUĆI U OBZIR da na osnovu člana 21(4)(d) Statuta, optuženi ima sljedeća prava:

da mu se sudi u njegovoj prisutnosti i da se brani lično ili putem pravnog zastupnika po vlastitom izboru; da se, ako nema pravnog zastupnika, obavijesti o tom pravu; te da mu se, kad god to zahtijevaju interesi pravde, dodijeli pravni zastupnik, a da pritom ne snosi troškove odbrane ako za to nema dovoljno sredstava.^[2]

IMAJUĆI U VIDU da je optuženi uhapšen 10. augusta 2001. i da je prvi put stupio pred Sud 16. augusta 2001., kada ga je zastupao branilac po službenoj dužnosti.

PODSJEĆAJUĆI da je 31. augusta 2001., na zahtjev optuženog,^[3] Michael Karnavas, advokat sa spiska branilaca koji se vodi kod Sekretarijata,^[4] postavljen za njegovog branioca po službenoj dužnosti,^[5]

IMAJUĆI U VIDU da je pitanje imenovanja branioca i kobranioca^[6] optuženi pokretao tokom pretpretresne faze i u prvim danima glavnog pretresa,^[7] što je kulminiralo zahtjevom optuženog za smjenu Michaela Karnavasa i Suzane Tomanović (u daljem tekstu: tim odbrane),^[8] koji je Pretresno vijeće odbilo,^[9]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je Žalbeno vijeće odbilo Žalbu optuženog na "Odluku o advokatu" koju je donijelo Pretresno vijeće,^[10]

PODSJEĆAJUĆI da je Pretresno vijeće, "u nastojanju da poboljša komunikaciju između optuženog i branioca",^[11] zatražilo da se imenuje pravni zastupnik "koji će pomagati optuženom i njegovom timu odbrane u pripremanju odbrane",^[12]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je optuženi odbacio mogućnost da imenuje pravnog zastupnika koji bi mu pomogao u pripremanju odbrane,^[13]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je optuženi od početka sudskog postupka odbijao da se sastane sa svojim timom odbrane, izuzev jednom prilikom, početkom 2004.,^[14] kada se nakratko sastao sa g. Karnavasom i predstavnikom OLAD-a.

UZIMAJUĆI U OBZIR da je optuženi dosljedno izjavljivao da ne traži da sam sebe zastupa,^[15]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je g. Karnavas tokom izvođenja dokaza optužbe vršio unakrsno ispitivanje, a tokom izvođenja dokaza odbrane direktno ispitivanje svjedoka, i to u skladu s pravilom 85 (A) i (B) Pravilnika,

IMAJUĆI U VIDU da član 21 ("Prava optuženog") Statuta Međunarodnog suda predviđa, u relevantnom dijelu, u stavu 4: "optuženi ima, s punom ravnopravnošću, pravo na sljedeća minimalna jamstva: (g) da ne bude primoran svjedočiti protiv sebe ni priznati krivicu."^[16]

IMAJUĆI U VIDU da pravilo 84 bis (Izjava optuženog) Pravilnika predviđa sljedeće:

(A) Nakon uvodnih riječi strana ili, ako odbrana odluči da odgodi svoju uvodnu riječ u skladu s pravilom 84, nakon eventualne uvodne riječi tužioca, optuženi može, ukoliko on to želi i pretresno vijeće tako odluči, dati izjavu pod kontrolom pretresnog vijeća. Optuženi neće biti prisiljen da dâ svečanu izjavu i neće biti ispitivan o sadržaju svog iskaza.

(B) Pretresno vijeće odlučuje o eventualnoj dokaznoj vrijednosti takve izjave.

IMAJUĆI U VIDU da pravilo 85 (Izvođenje dokaza) Pravilnika predviđa u relevantnom dijelu sljedeće:

(B) Kad god se izvode dokazi, dozvoljeno je glavno ispitivanje, unakrsno ispitivanje i dodatno ispitivanje. Glavno ispitivanje obavlja strana koja poziva svjedoka, ali sudija može u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.

(C) Optuženi može, ako to želi, svjedočiti u svoju odbranu.

IMAJUĆI U VIDU da pravilo 90 (Svjedočenje svjedoka) reguliše postupak izvođenja dokaza putem svjedoka viva voce i predviđa sljedeće:

(A) Svaki svjedok će prije davanja iskaza dati sljedeću svečanu izjavu: "Svečano izjavljujem da ću govoriti istinu, cijelu istinu i ništa drugo osim istine."

(E) Svjedok se može usprotiviti davanju svake izjave koja bi ga mogla inkriminisati. Međutim, vijeće može primorati svjedoka da odgovori na pitanje. Svjedočenje dobijeno ovakvom prinudom ne može se upotrijebiti kao dokaz u kasnijem krivičnom postupku protiv svjedoka za bilo koje krivično djelo osim za davanje lažnog iskaza.

(F) Pretresno vijeće vrši kontrolu nad načinom i redoslijedom ispitivanja svjedoka i izvođenja dokaza da bi se

(i) ispitivanje i izvođenje dokaza učinilo efikasnim za utvrđivanje istine; i

(ii) izbjeglo nepotrebno trošenje vremena.

(H) (i) Unakrsno ispitivanje mora se ograničiti na predmet glavnog ispitivanja i pitanja koja se tiču vjerodostojnosti svjedoka te, u slučaju da svjedok može dati iskaz relevantan za navode strane koja ga unakrsno ispituje, na predmet tih navoda.

(ii) Prilikom unakrsnog ispitivanja svjedoka koji može dati iskaz relevantan za navode strane koja ga unakrsno ispituje, pravni zastupnik mora takvom svjedoku iznijeti prirodu navoda strane koju zastupa a koja je u kontradikciji sa svjedočenjem tog svjedoka.

(iii) Pretresno vijeće može po svom nahođenju dopustiti ispitivanje o dodatnim stvarima.

IMAJUĆI U VIDU da se 3. oktobra 2003., tokom svjedočenja bivšeg saoptuženog Momira Nikolića, optuženi obratio Pretresnom vijeću na sljedeći način:

U mom je najdubljem interesu da se utvrdi istina. Mislim da ću svjedočiti u ovom postupku, ali ne znam kako. U postojećim okolnostima ne vidim načina za to. Želim svjedočiti. Želim da u interesu istine iznesem svoje viđenje situacije i moje uloge koje biste trebali imati u vidu prilikom utvrđivanja istine. Ono što smo do sada ovdje čuli je takvih razmjera da bi moje učešće u postupku koristilo svima i bacilo novo svjetlo na situaciju u kojoj sam se nalazio, moj položaj, komandovanje i rad u tom kritičnom periodu.^[17]

IMAJUĆI U VIDU da se 7. aprila 2004., tokom konferencije pred izvođenje dokaza odbrane, optuženi obratio Pretresnom vijeću na sljedeći način:

Želio bih se osvrnuti i na pitanje koje je pokrenuo tužilac, odnosno da li ću svjedočiti ili ne. Mislim da je Pravilnik jasan. Imam pravo da svjedočim, ali kako? Pod kojim okolnostima? Na koji način? Dosta bih rekao pod zakletvom, zbog toga što izjavama pod zakletvom treba vjerovati. Iza zakletve stoji istina, a ja znam istinu.

Ne plašim se samooptuživanja. S tim u vezi nemam nikakvih dilema. Reći ću ono što moram, i to je jedino što mogu reći. Reći ću ono što znam. Ne bojim se ničega i ne treba mi savjet pravnika koji mi ne želi dobro. Takav savjet bi bio suvišan. Reći ću sve što znam u vezi s relevantnim periodom, mojom ulogom, onome šta sam radio, gdje sam bio, o svim mojim komunikacijama i ostalom. Mogu sve to navesti na najbolji mogući način onako kako sam to razumio. Sjećam se svih događaja i toga kako je do njih došlo, kako sam postao komandant Bratunačke brigade u relevantnom periodu. U tom pogledu ne plašim se ničega i očekujem da ćete mi dati priliku da iznesem sve činjenice, da rastjeram sve eventualne nedoumice i sumnje koje su ovdje iznesene o tome da li neko laže. Imam pravo i da navedem činjenice o sebi, a o mojoj krivici ili nevinosti odlučiće sudija nakon što sasluša izjavu koju ću dati pod zakletvom. Zbog svih stvari koje su ovdje orkestrirane i okolnosti koje su iz toga proizašle, ljubazno vas molim da dalje ne ograničavate moja prava koja se trenutno slabo poštuju. Želim iskoristiti prava koja su mi data Pravilnikom o postupku i dokazima i Statutom, jer je u pitanju moja uloga u istorijskim događajima i moja dužnost da dam izjavu u kojoj bih iznio svoj stav.^[18]

PODSJEĆAJUĆI da je 7. aprila 2004. Pretresno vijeće uputilo optuženog da to da li će on dati izjavu ili svjedočiti u ovom predmetu "zavisi od njegove slobodne volje" i snažno mu preporučilo da se po ovom pitanju konsultuje sa svojim braniocem, upozoravajući ga da "možda ne razumije posljedice svog svjedočenja ili izjave o meritumu",^[19]

IMAJUĆI U VIDU da se 4. juna 2004. u završnoj fazi izvođenja dokaza odbrane, optuženi obratio Pretresnom vijeću na sljedeći način:

Časni sude, pošto vidim da je vrijeme krajnje ograničeno i veoma strogo određeno, a to sam od vas čuo, i pošto ste pomenuli 30. juli, ne vidim nikakvu mogućnost da iskoristim svoje temeljno pravo, iako je rečeno da to mogu, ali vjerujem da u ovako složenim okolnostima, stanje nije manje komplikovano nego što je bilo u vrijeme mog hapšenja. Molim vas, imam pravo da svjedočim pod zakletvom pred ovim Međunarodnim sudom i vjerujem da ako sve ove pismene ili usmene izjave imaju neku težinu, onda bi i moje svjedočenje trebalo imati određenu težinu u svjetlu čitave ove složene problematike. Ne vidim da se to dešava, rekao sam da sam u ovu fazu postupka ušao potpuno nespreman, dezorijentisan i neobaviješten, budući da se sve radi bez mog znanja, kao da nisam uopšte za to zainteresovan. Međutim, jako sam zainteresovan, prvenstveno zato što je istina koju treba otkriti u ime pravde i za mene od presudne važnosti. Stoga, ne bih želio da budem odgurnut ili ostavljen po strani ni u jednom trenutku. Želim biti što je moguće više iskren u ovom postupku kao što sam to bio u nekadašnjem životu, bivšem životu. Stoga, želio bih znati kakve mogućnosti mi stoje na raspolaganju po ovom pitanju kako bih mogao u skladu s tim postupiti. Hvala, časni sude.^[20]

PODSJEĆAJUĆI da je 4. juna 2004. Pretresno vijeće potvrdilo da je na optuženom da odluči o tome da li će dati iskaz u svojstvu svjedoka u ovom predmetu, te podvuklo svoju obavezu da garantuje prava optuženog, uključujući pravo da sebe ne inkriminiše, i u skladu s tim "snažno preporučilo" optuženom da se konsultuje sa svojim braniocem i da se informiše o svim posljedicama svjedočenja u svom predmetu, zaključivši da će se, ako se ne osigura da optuženi bude dobro obaviješten o posljedicama svog svjedočenja i ako se njegov branilac ne složi s time da on treba svjedočiti, Pretresno vijeće morati donijeti veoma tešku odluku da odobri zahtjev optuženog da svjedoči u svom predmetu,^[21]

UZIMAJUĆI U OBZIR da Pretresno vijeće ima obavezu da osigura da eventualno odricanje optuženog od prava da ne izjavljuje ništa što bi ga moglo teretiti bude svjesno, dobrovoljno i utemeljeno na dovoljnoj svijesti o posljedicama takvog odricanja,

UZIMAJUĆI U OBZIR da je 17. juna 2004. pred Pretresnim vijećem održana rasprava o zahtjevu, na osnovu pravila 84 bis i 85 Pravilnika, tokom koje je optuženom objasnilo mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju u vezi s pravom da ne daje izjave i pravom da se obrati Pretresnom vijeću, obavještavajući ga, kako slijedi:

Na raspolaganju vam stoje tri mogućnosti. Prvo, da iskoristite pravo da ne dajete izjave; drugo, da pod nadzorom Pretresnog vijeća date izjavu o čijem sadržaju nećete biti ispitivani; ili, treće, da svjedočite pod zakletvom kao i svi drugi svjedoci u ovom predmetu.

U vezi s prvom mogućnošću da ne dajete izjave, član 21(4)(g) Statuta garantuje da ne možete biti primorani da svjedočite protiv sebe ili da priznate krivicu. Teret dokazivanja vaše krivice van razumne sumnje počiva na optužbi; nije na vama da dokazujete svoju nevinost: Ovo Pretresno vijeće neće izvući nikakav negativan zaključak ako se opredijelite da ne dajete izjave. Stoga biste trebali, zajedno s braniocem, pažljivo razmotriti dokaze koji su izneseni pred Pretresno vijeće prije nego što odlučite da vaše svjedočenje pridodate dokazima koje će Pretresno vijeće uzeti u obzir kada bude donosilo konačnu presudu u vašem predmetu.

Druga mogućnost, da date izjavu bez zakletve, predviđena je Pravilnikom o postupku i dokazima, a naročito pravilom 84 bis. Premda se, shodno preciznoj formulaciji tog pravila, izjave koje se ne daju pod zakletvom obično daju nakon uvodnih izlaganja strana u postupku, Pretresno vijeće ne vidi nikakvog razloga za to da vam uskraćuje mogućnost da kasnije date izjavu koja nije pod zakletvom. Pod davanjem izjave koja nije pod zakletvom podrazumijeva se da prije davanja iskaza ne morate ali, ako to želite, možete dati svečanu izjavu, pri čemu vas ni strane u postupku ni Vijeće ne mogu ispitivati o sadržaju iskaza. Nema nikakvih smjernica u pogledu dužine takvog narativnog iskaza, premda Pretresno vijeće može ograničiti njegovu dužinu ako ona prelazi razumne granice. Nadalje, izjava se daje pod nadzorom Pretresnog vijeća. To znači da ako, primjera radi, u određenom momentu bude potrebno prekinuti vas radi vaše zaštite ili zaštite drugih ili u vezi s određenom temom; Pretresno vijeće to može učiniti. Na osnovu vašeg dosadašnjeg ponašanja u ovom postupku, Pretresno vijeće nema razloga da sumnja da ćete koristiti svoju izjavu da biste doveli u pitanje dostojanstvo postupka, ali vas podsjeća na svoje pravo i dužnost da osigura da se dostojanstvo postupka ne dovodi u pitanje. Budući da se izjave na osnovu pravila 94 bis, uopšte uzevši, ne daju pod zakletvom i ne podliježu unakrsnom ispitivanju ni ispitivanju od strane Vijeća, one općenito imaju nešto manju težinu od svjedočenja pod zakletvom koja podliježu unakrsnom ispitivanju i ispitivanju od strane Pretresnog vijeća.

Treća mogućnost koju imate na raspolaganju jeste da svjedočite kao svjedok u sopstvenom predmetu. Pravilo 85(C) Pravilnika izričito vam dopušta mogućnost da svjedočite. Ako budete davali iskaz u svojstvu svjedoka, bićete obavezni da date svečanu izjavu kao i svi drugi svjedoci na ovom suđenju. Strana u postupku koja poziva svjedoka dužna ga je ispitati. Stoga, prilikom vašeg svjedočenja, g. Karnavas bi vas proveo kroz glavno ispitivanje, postavljajući vam pitanja na koja biste odgovarali. Pravilnik dalje predviđa da je dopušteno da se svaki svjedok unakrsno ispita; u skladu s tim, i Jokićevoj odbrani i optužbi bilo bi omogućeno da vam postavljaju pitanja. U skladu s pravilom 90(H)(i), unakrsno ispitivanje može obuhvatiti sve dokaze koje možete pružiti i koji su relevantni za tezu optužbe. Naravno, možete se pozvati na svoje pravo da ne odgovarate na neka pitanja ako smatrate da bi davanje odgovora moglo imati negativne posljedice po vas. Međutim, to bi moglo voditi, u određenim okolnostima, do manje povoljnog uzimanja u obzir tog aspekta svjedočenja od strane Pretresnog vijeća prilikom ocjene tog iskaza. Konačno, Pretresno vijeće vam može postavljati pitanja po okončanju svjedočenja. Bićete upozoreni na to da se svaka inkriminirajuća izjava može iskoristiti protiv vas.^[22]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je optuženi izjavio da je razumio sve opcije i da: smatra drugu opciju neprihvatljivom pošto njegova izjava ne bi imala onakvu težinu kakvu bi on želio jer ne bi bila podvrgnuta unakrsnom ispitivanju ili pitanjima sudija;^[23] te da bi se opredijelio za treću opciju, ali smatra da g. Karnavasu ne bi trebalo dopustiti da mu postavlja pitanja,^[24]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je Pretresno vijeće dalje objasnilo optuženom da, iako je ono u poziciji da ga objektivno obavijesti o opcijama koje mu stoje na raspolaganju, samo je njegov branilac, g. Karnavas, u mogućnosti da ga obavijesti o tome koja opcija je u okolnostima njegovog predmeta najprimjerenija,^[25]

UZIMAJUĆI U OBZIR, STOGA, da je Pretresno vijeće naložilo optuženom da se sastane sa g. Karnavasom radi razgovora o tri opcije koje mu stoje na raspolaganju "kako bi se utvrdilo koja opcija je za njega najbolja u sadašnjim okolnostima u ovom predmetu", i pozvalo ga da se, ako se opredijeli da svjedoči, sastane s g. Karnavasom "u svako vrijeme i koliko god puta je to potrebno kako bi se osiguralo da budete potpuno i dovoljno spremni da stupite pred ovo Pretresno vijeće u svojstvu svjedoka",^[26]

PODSJEĆAJUĆI da je Pretresno vijeće uputilo optuženog da do 7. jula 2004. izvijesti Vijeće o prvom takvom sastanku,

UZIMAJUĆI U OBZIR da je optuženi odbio da se u skladu s uputama Pretresnog vijeća sastane sa g. Karnavasom,^[27]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je 13. jula 2004. pred Pretresnim vijećem održana ex parte rasprava u svrhu daljnjeg razmatranja predmetnog pitanja i rješavanja o tome da li je optuženi donio upućenu odluku o tome da li će svjedočiti na suđenju, tokom koje je g. Karnavas izvijestio Pretresno vijeće o svojim bezuspješnim pokušajima da se sastane s optuženim,^[28]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je optuženi naznačio da želi svjedočiti pod zakletvom pred Pretresnim vijećem na javnoj sjednici,^[29] ali da bi bilo "apsolutno nemoguće" da odgovara na pitanja koja mu postavi g. Karnavas,^[30]

UZIMAJUĆI U OBZIR NADALJE da je optuženi ponovno izrazio želju da se iskoriste "sve mogućnosti [...] prije nego što [Pretresno vijeće] izvede zaključak o krivici Blagojevića u ovoj ili onoj mjeri,"^[31]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je Pretresno vijeće ponovno uputilo optuženog da se sastane sa g. Karnavasom radi razgovora o mogućnosti svjedočenja optuženog u ovom predmetu,^[32]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je, tokom ex parte rasprave, g. Karnavas dao optuženom profesionalno mišljenje o tri opcije koje stoje na raspolaganju g. Blagojeviću, te naznačio za koju opciju on smatra da je najprimjerenija i u najboljem interesu g. Blagojevića, u svjetlu dosadašnjeg postupka,^[33]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je Pretresno vijeće nakon toga zatražilo od Sekretarijata da optuženom dostavi pismeni prijevod dijela transkripta sa ex parte rasprave na kojoj je g. Karnavas dao profesionalno mišljenje o pitanju ostajanja pri nedavanju izjava, davanja izjave ili svjedočenja optuženog u svojstvu svjedoka,^[34]

ZAKLJUČIVŠI, STOGA, da Pretresno vijeće smatra da je optuženom pruženo dovoljno mogućnosti, sredstava, savjeta i informacija kako bi donio upućenu odluku o tome da li će se odreći prava da ne daje izjave i da nastupi u svojstvu svjedoka na sopstvenom suđenju, uključujući posljedice takvog odricanja; da se njegova odluka da prihvati ili odbaci sredstva, savjete i informacije koje su mu je dali Pretresno vijeće i njegov branilac mora poštovati; i da je optuženi naznačio da se želi odreći prava da ne daje izjave, pri čemu Pretresno vijeće nema nikakvog razloga da smatra da se ne radi o dobrovoljnom odricanju,

UZIMAJUĆI U OBZIR da je pitanje da li će g. Blagojević svjedočiti u ovom predmetu ponovno pokrenuto 23. jula 2004., kada je optuženi izjavio da je njegova odluka da svjedoči "konačna",^[35]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je Pretresno vijeće razmotrilo pitanja o kojima je riječ u ovoj odluci, uključujući davanje svečane izjave i ispitivanje optuženog od strana u postupku,^[36]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je, odgovarajući na pitanje Pretresnog vijeća da li će odgovoriti na sva pitanja koja mu postave strane u postupku, optuženi prvobitno odgovorio da će odgovoriti na sva pitanja koja mu se postave prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja,^[37]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je g. Karnavas izrazio spremnost da nastavi s direktnim ispitivanjem narednog dana u toku postupka, rekavši da je na g. Blagojeviću da se opredijeli da li će se zajedno s njim pripremati za direktno ispitivanje,^[38]

UZIMAJUĆI U OBZIR da je, nakon što je optuženi naznačio da su mu prije svjedočenja potrebne pripreme, ali da ne bi vršio nikakve pripreme sa g. Karnavasom, Pretresno vijeće postavilo direktno pitanje da li će se pridržavati procedure direktnog ispitivanja predviđene u pravilu 85(B) Pravilnika, a konkretno toga da strana u postupku koja poziva svjedoka treba da ga ispituje, odnosno, da g. Karnavas ispituje g. Blagojevića, na šta je optuženi odgovorio da neće odgovoriti ni na jedno pitanje koje mu prilikom direktnog ispitivanja postavi g. Karnavas,^[39]

ZAKLJUČIVŠI, STOGA, da odbijanje optuženog da se pridržava procedure koju Pravilnik propisuje za izvođenje dokaza svjedočenjem, za koju se zalaže Pretresno vijeće, predstavlja efektivno odricanje od prava da bude svjedok u sopstvenom predmetu,

NA OSNOVU pravila 84 bis, 85 i 90 Pravilnika, i članova 20 i 21 Statuta,

OVIM UTVRĐUJE da, ako ne dođe do promjene okolnosti, Vidoju Blagojeviću stoje na raspolaganju dvije opcije, kako slijedi:

1. Davanje izjave pod zakletvom ili bez nje pod nadzorom Pretresnog vijeća, bez njegovog ispitivanja o sadržaju te izjave, na osnovu pravila 84 bis; ili

2. Nedavanje izjave.

TE NADALJE ODLUČUJE, u slučaju da se Vidoje Blagojević opredijeli za davanje izjave, kako slijedi:

1. Izjava će se dati u srijedu, 1. septembra 2004.;

2. Izjava ne može trajati duže od 4,5 sata; i

3. Izjava se mora ograničiti na pitanja pokrenuta u optužnici koja je protiv njega podignuta 26. maja 2003.;

TE MOLI da se ova Odluka što je moguće prije prevede na bosanski/hrvatski/srpski jezik i uruči optuženom.

Sastavljeno na engleskom i francuskom jeziku, pri čemu je mjerodavna engleska verzija.

[pečat Međunarodnog suda]

^[1] Vidi, Proceduralna pitanja, 23. juli 2004., stranice transkripta (dalje u tekstu: T.) 12265-77 (Nejavna sjednica).

^[2] Vidi takođe članove 45 i 46 Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, članovi 45 i 46. Član 45 ("Obavezna odbrana") ovog Zakona predviđa, u relevantnom dijelu: "(3) Poslije podignute optužnice zbog krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći deset godina zatvora ili teža kazna, okrivljeni mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice. (4) Ako okrivljeni u slučajevima obavezne odbrane iz stava 1. do 4. ovog člana ne uzme sam branioca [...] predsjednik suda će mu postaviti branioca po službenoj dužnosti za daljnji tok krivičnog postupka do pravomoćnosti presude, a ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, i za postupak po pravnim lijekovima."

^[3] Vidi Zahtjev za dodjelu branioca po službenoj dužnosti, koji je 31. augusta 2001. potpisao Vidoje Blagojević, te "Zahtjev" koji je Vidoje Blagojević 28. augusta 2001. uputio Sekretarijatu, u kojem se navodi: "Ljubazno vas molim da pozovete g. Michaela Karnavasa (iz SAD) da u četvrtak 30.08.2001. dođe u PJUN, te da mi omogućite da se s njim sastanem pošto namjeravam da ga angažujem kao branioca u vezi s optužnicom koja je protiv mene podignuta. Ovaj zahtjev bi trebalo riješiti prije ranijih zahtjeva koje sam vam podnio i koji se tiču pravnog zastupanja sa [imena redigovana]." Oba dokumenta zavedena su u evidenciji Sekretarijata).

^[4] Pravila 44 i 45 Pravilnika o postupku i dokazima (dalje u tekstu: Pravilnik) regulišu imenovanje branioca. Pravilo 44 ("Imenovanje, kvalifikacije i dužnosti branioca") u odnosnom dijelu predviđa:

(A) Branilac koga angažuje osumnjičeni ili optuženi dostaviće što je moguće prije svoju punomoć sekretaru. Osim u slučajevima gdje je vijeće donijelo odluku po pravilu 46 ili 77, smatraće se da je branilac kvalifikovan da zastupa osumnjičenog ili optuženog ako se sekretar uvjerio da on ima dozvolu za advokatsku praksu u nekoj državi ili da je profesor prava na univerzitetu, govori jedan od dva radna jezika Suda i član je udruženja advokata koji djeluju pred Međunarodnim sudom priznatog od strane sekretara Suda.

(B) Na zahtjev osumnjičenog ili optuženog i kad je to u interesu pravde, sekretar može prihvatiti branioca koji ne govori niti jedan od dva radna jezika Suda, ali govori maternji jezik osumnjičenog ili optuženog. Sekretar može odrediti uslove koje smatra primjerenim. Osumnjičeni ili optuženi može se na odluku sekretara žaliti predsjedniku.

(C) U vršenju svojih dužnosti, branioci su dužni da poštuju odgovarajuće odredbe Statuta, Pravilnika, Pravilnika o pritvoru i svih drugih pravila ili propisa koje je donio Međunarodni sud, Sporazuma sa zemljom-domaćinom, Profesionalnog kodeksa branilaca, te pravila i etiku svoje profesije, kao i relevantne odredbe Uputstva o dodjeljivanju branioca koje donosi sekretar, a odobravaju stalni sudije.

Pravilo 45 ("Dodjeljivanje branioca") u odnosnom dijelu predviđa:

(A) Kad god to zahtijevaju interesi pravde, osumnjičenima i optuženima koji nemaju sredstava da plate branioca, branilac će se dodijeliti. Dodjela se obavlja u skladu sa postupkom ustanovljenim u Uputstvu koje donosi sekretar a odobravaju stalne sudije.

(B) Sekretar vodi popis advokata koji su, osim što ispunjavaju uslove navedene u pravilu 44, pokazali da imaju odgovarajuće iskustvo u krivičnom i/ili međunarodnom pravu te su izrazili spremnost da ih Sud dodijeli bilo kojoj osobi pritvorenoj po ovlaštenju Suda koja nema sredstava da plati pravnog zastupnika.

(C) U određenim okolnostima, na zahtjev osobe koja nema sredstava da plati branioca, sekretar može dodijeliti branioca čije se ime ne nalazi na popisu ali koji inače zadovoljava uslove iz pravila 44.

^[5] "Odluka sekretara o imenovanju branioca po službenoj dužnosti od 31. augusta 2001.", od 3. septembra 2001., zavedena 5. septembra 2001. Gospodin Karnavas je prvobitno imenovan na period od 120 dana, dok se ne ispita imovno stanje g. Blagojevića. Imenovanje g. Karnavasa obnovljeno je 24. decembra 2001.

^[6] Suzana Tomanović je imenovana za kobranioca g. Blagojevića 25. septembra 2002. Vidi "Odluku sekretara o imenovanju branioca po službenoj dužnosti od 25. septembra 2002." od 2. oktobra 2002, zavedena 3. oktobra 2002.

^[7] Vidi "Odluku po prijedlogu nezavisnog pravnog zastupnika Vidoja Blagojevića da se od sekretara zatraži da imenuje novog glavnog branioca i subranioca", 3. juli 2003. (dalje u tekstu: Odluka o advokatu), par. 1-22 za pregled pitanja dodjele branioca optuženom.

^[8] Povjerljiva i ex parte "Odluka po prijedlogu nezavisnog pravnog zastupnika Vidoja Blagojevića da se od sekretara zatraži da imenuje novog glavnog branioca i subranioca", 5. juni 2003.

^[9] Vidi Odluku o advokatu.

^[10] Vidi "Odluku po žalbi Vidoja Blagojevića u vezi sa smjenom njegovog tima odbrane, 15. septembar 2003.; ex parte i povjerljivo "Obrazloženje odluke po žalbi Vidoja Blagojevića u vezi sa smjenom njegovog tima odbrane", 7. novembar 2003.; i javnu i redigovanu verziju "Obrazloženja odluke po žalbi Vidoja Blagojevića u vezi sa smjenom njegovog tima odbrane", 15. decembar 2003.

^[11] Odluka o advokatu, par. 114.

^[12] Odluka o advokatu, dispozitiv, (1) Vidi opšte odredbe dispozitiva u vezi s uslovima imenovanja i obimom poslova pravnog zastupnika.

^[13] Vidi Memorandum v.d. zamjenika šefa Ureda za pravnu pomoć i pitanja pritvora (dalje u tekstu: OLAD) upućen predsjedavajućem sudiji 22. decembra 2003. (dalje u tekstu: Memorandum OLAD-a od 22. decembra 2003.), u kojem v.d. zamjenika šefa OLAD-a izvještava da je tokom sastanka koji je 18. decembra 2003. imao sa g. Blagojevićem, g. Blagojević odbio da razmotri spisak branilaca koji mu je dostavio Sekretarijat da izabere drugog advokata koji bi vršio pravno zastupanje.

^[14] Vidi, npr., pretres od 19. septembra 2003., T. 1587; pretres od 2. decembra 2003., T. 5459; rasprava o zahtjevu, 17. juni 2004., T.10921 (nejavna sjednica); 22. decembar 2003., Memorandum OLAD-a, par. 3, 6-7. Valja primijetiti da je, na sastanku održanom 18. decembra 2003., g. Blagojević je izjavio da ne osporava profesionalizam rada g. Karnavasa kao pravnog zastupnika.

^[15] Vidi, npr., Pretpretresna konferencija, 5. maj 2003., T.258; ex parte rasprava, 13. juli 2004., T. 11860 (nejavna sjednica).

^[16] Vidi takođe Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čl. 14(3)(g); Zakon o krivičnom postupku Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1977-1990.), čl 10; te Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, čl 6, koji u relevantnom dijelu predviđa: (2) osumnjičenom ili okrivljenom se mora omogućiti da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. (3) Osumnjičeni ili okrivljeni nije dužan da se brani ni da odgovara na postavljena pitanja."

^[17] Proceduralna pitanja, 1. oktobar 2003., T.2322-23.

^[18] Konferencija pred izvođenje dokaza odbrane, 7. april 2004., T. 38-42.

^[19] Konferencija pred izvođenje dokaza odbrane, 7. april 2004., T. 41, 43.

^[20] Pretres od 4. juna 2004., T. 10356-58.

^[21] Pretres od 4. juna 2004., T. 10357-58.

^[22] Rasprava o zahtjevu od 17. juna 2004., T. 10922-25.

^[23] Rasprava o zahtjevu od 17. juna 2004., T. 10928 (nejavna sjednica).

^[24] Rasprava o zahtjevu od 17. juna 2004., T. 10928 (nejavna sjednica).

^[25] Rasprava o zahtjevu od 17. juna 2004., T. 10922.

^[26] Rasprava o zahtjevu od 17. juna 2004., T. 10929.

^[27] Vidi Memorandum Sekretarijata/OLAD-a upućen Pretresnom vijeću 7. jula 2004.; i Memorandum Sekretarijata/OLAD-a Pretresnom vijeću od 9. jula 2004.

^[28] Ex parte rasprava, 13. juli 2004., T. 11856-57 (nejavna sjednica).

^[29] Ex parte rasprava, 13. juli 2004., T. 11862 (nejavna sjednica).

^[30] Ex parte rasprava, 13. juli 2004., T. 11862 (nejavna sjednica).

^[31] Ex parte rasprava, 13. juli 2004., T. 11864 (nejavna sjednica).

^[32] Ex parte rasprava, 13. juli 2004., T. 11867 (nejavna sjednica).

^[33] Ex parte rasprava, 13. juli 2004., T. 11864-66 (nejavna sjednica).

^[34] Pretres od 22. jula 2004., T. 12126 (nejavna sjednica).

^[35] Proceduralna pitanja, 23. juli 2004., T. 12266 (nejavna sjednica).

^[36] Proceduralna pitanja, 23. juli 2004., T. 12266-67 (nejavna sjednica).

^[37] Proceduralna pitanja, 23. juli 2004., T. 12267 (nejavna sjednica).

^[38] Proceduralna pitanja, 23. juli 2004., T. 12268-69 (nejavna sjednica).

^[39] Proceduralna pitanja, 23. juli 2004., T. 12273-77 (nejavna sjednica).